Ni trideset godina od prelaska na kapitalistički model društvenih odnosa, hrvatski poduzetnici nisu se riješili negativne javne percepcije. Jedno istraživanje Ekonomskog instituta pokazalo je da više od trećine ispitanih studenata ekonomije smatra da poduzetnici nemaju pozitivan imidž u društvu. Je li moguće da stigma pretvorbe i privatizacije i danas kreira ključni dojam o djelu društva koji se u razvijenim državama smatra pokretačem razvoja? Ili se radi o problemu kompleksnije prirode i posljedici specifičnog kulturološkog naslijeđa? Činjenica jest da se Hrvatska prema osnovnim makroekonomskim pokazateljima nalazi pri dnu Europske unije, na što utječe niska produktivnost gospodarstvenika i još niža razina konkurentnosti u globalnoj tržišnoj utakmici. Uzrok tome može biti nedostatak inventivnosti i inovativnosti domaćeg privatnog sektora. Međutim, veći dio ekonomske javnosti upozorava da pravi problem leži u sterilnim ekonomskim politikama i prevelikom uplivu države u gospodarske tokove.
Menu
