„Naše društvo ima problem služenja. Profesor misli da su studenti tu zbog njega, liječnik misli da su pacijenti zbog njega, direktor misli da su radnici zbog njega, a političar da su građani zbog njega.“, dijagnosticirao je probleme hrvatskog društva dr. Stjepan Orešković tijekom razgovora 1 na 1 sa Zoranom Šprajcem u sklopu 15. Weekend Media Festivala.
Orešković se predstavio kao iznimno uspješan i biznismen i znanstvenik koji smatra da su obrazovanje i znanost temelj i poslovnog ali i svakog drugog uspjeha u životu. Zato je i njegova najnovija velika investicija vezana uz jednu od najinovativnijih poslovnih škola u Europi – IEDC Bled School of Management. Bilo je govora i o biznisu – njegova tvrtka M Plus izrasla je u globalnog igrača i postala drugi najveći hrvatski poslodavac – zapošljava više od 11 tisuća ljudi u 15 zemalja svijeta, a posluje na 62 svjetska tržišta.
Kao redovitog profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i stručnjaka za javno zdravstvo, Šprajc je zamolio Oreškovića da se osvrne i na slučaj smrti novinara Vladimira Matijanića: „To je primjer naše civilizacijske potkapacitiranosti. Da kažem općenito, bez komentiranja konkretnog slučaja – uzmemo li najnižu stopu zabilježenu u svijetu, u Hrvatskoj svake godine barem 1030 hospitaliziranih ljudi umre ili bude teško ozlijeđeno zbog liječničke pogreške, djelovanja lijekova, operacija… Pomnožite 1030 s trideset godina, a mi smo u tih trideset godina imali samo jednu presudu za liječničku pogrešku. Kad avion padne, drugi otvaraju crnu kutiju, a mi je zatvaramo.“
Šprajc je upitao Oreškovića je li skloniji modelu javnog ili privatnog zdravstva. „Ja sam najprije za ono zdravstvo koje ima rezultate. Mi imamo kvazijavno zdravstvo koje je zapravo privatizirano. Jer kad sirotinja treba dobiti krevet u vrhunskoj bolnici, onda je njena moć da dobije krevet – bitno manja od one koju ima društveno utjecajna osoba. Jedino javni sektor može zadovoljiti javni interes, a privatno zdravstvo mora biti konkurentno.“, odgovorio je Orešković.
U razgovoru je bilo riječi o Oreškovićevo troje djece, koji su svi završili prestižne američke Ivy League fakultete. Kako je naglasio Orešković, jednom kad djeca prođu prijemni ispit na tim fakultetima, ako su talentirani, mogu dobiti i do 100 posto troškova studija kao stipendije, ukoliko im roditelji zarađuju manje od 70 tisuća dolara godišnje. Bez obzira na to, socijalna mobilnost u svijetu se smanjila, čak i Americi gdje je nekad bila puno veća.
Orešković je otkrio i tajnu svog poslovnog uspjeha: „Moraš vjerovati u neke principe. Prvi princip su obrazovani i pametni ljudi, koje ćeš poštivati, dati im autonomiju i samopoštovanje. Ušli smo na tržište koje je ogromno, 380 milijardi dolara godišnje u svijetu, i u njemu razvili tri segmenta – naš core business, IT kompanije koje rade rješenja za naše poslovanje i našu grupu za ljudske resurse. Ali suština je ova – naša ekipa je vrhunska. Sve šira i sve bolja iz dana u dan.“
Orešković je najavio i velike planove za Bled IEDC School of Management. Kaže da je od novčane investicije puno veći ulog bio socijalni kapital, ulaganje u odnose s vodećim ljudima škole kojom upravlja elita slovenskog gospodarstva. Bled je već svjetski poznata institucija, a u Hrvatskoj nema velike kompanije čiji čelni čovjek nije završio neki od njenih programa. Međutim, Orešković je najavio suradnje s najvažnijim svjetskim akademskim institucijama, koje će na Bledu pomoći u otvaranju instituta i programa koje će ulaziti puno dublje u pitanja poput etike ili prilika i opasnosti vezanih uz nove tehnologije nego to mogu veliki fakulteti.
