U svijetu koji se brzo mijenja zbog napretka tehnologije, umjetne inteligencije i popularnosti društvenih mreža, posebice platformi poput TikToka, postavlja se pitanje mogu li tradicionalno odrastanje, mladost i obrazovanje preživjeti ovu digitalnu revoluciju? Upravo odgovore na ta, ali i mnoga druga pitanja, u zanimljivom predavanju pod nazivom „Bit će skoro propast sveta“ powered by Deutsche Welle, mnogobrojnoj je publici ponudio ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Boris Jokić.
Kroz proteklih nekoliko godina, pa i desetljeće, razvojem digitalne tehnologije stvorena je svojstvena kultura koja oblikuje način na koji mladi ljudi komuniciraju i izražavaju se. Iako društvene mreže prvenstveno pružaju zabavu i platformu za kreativno izražavanje, postavlja se pitanje koliko njihova konzumacija utječe na razvoj mladih. „Mnogi će reći da živimo u najboljem mogućem svijetu – zbog uređaja se osjećamo da smo povezaniji nego ikada, a sve je više ljudi koji su osamljeni“, započeo je svoje predavanje Jokić te dodao „Razvoj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije radikalno su promijenili sve aspekte naših života. Mijenja se i privatni prostor, njega više nema“, poentirao je Jokić.
Razvojem digitalnih tehnologija mijenjaju se odgoj i obrazovanje, a društvo se danas dijeli na najrazličitije moguće načine. Upravo obrazovanje i razvoj mladih ljudi pitanje je kojim se kao društvo moramo početi smislenije baviti. Kako bismo opstali u svijetu u kojem treba preživjeti ono što dolazi nakon ChatGPT-a, potrebno je radikalno promijeniti sustav odgoja i obrazovanja. „Škola koju karakterizira linearan model obrazovanja, samoregulirano učenje, visoka predmetna usmjerenost – ona nema šanse u vremenu umjetne inteligencije“, odmah je istaknuo Jokić.
Dupkom punu dvoranu Jokić je zamolio da zamisli sustav u kojem mladi ljudi uče upravljati sobom i svojim profesionalnim putem, sustav u kojem se mlade ljude uči da budu aktivni građani, da se povezuju za dobrobit drugih, ali je ubrzo i ukazao na surovu realnost. „Najveći problem ovdje leži u činjenici da sam ovakav sustav prvi put na Weekend Media Festivalu izložio 2017. godine, a prvi put u Hrvatskoj 2013. Prošlo je već deset godina, a ništa se nije promijenilo“, nadovezao se Jokić.
Jokić je istaknuo kako je sustav koji on zagovara multidimenzionalan. U tom sustavu veći je naglasak na iskustvenom učenju i stvarnim životnim situacijama. Nadalje, kroz predavanje je ukazao i na ideju da se implementiranjem digitalne tehnologije u obrazovanje omogući veća personalizacija. Umjetna inteligencija donosi mnoge inovacije u samom obrazovanju – omogućuje personalizirane i prilagodljive nastavne metode. Ali, svakako se postavlja pitanje na koje sve načine ovakva tehnologija može oblikovati budućnost obrazovnog sustava te može li zamijeniti klasično podučavanje.
Tradicionalni elementi odrastanja i obrazovanja i dalje su neophodni i vrijedni. Umjetna inteligencija i digitalne tehnologije mogu pružiti dodatne resurse, ali odgovornost je na društvu da osigura da ta tehnologija služi kao potpora razvoju mladih, a da ne zamjenjuje osnovne ljudske vrijednosti i iskustva. Balans između stvarnog i digitalnog svijeta ključan je za očuvanje integriteta odrastanja, mladosti i obrazovanja, koje dolazi na kušnju u eri kojom vladaju društveni mediji i umjetna inteligencija.
Na samome kraju, Jokić je upitao: „Može li se društvo u kojemu vlada prošlost uspješno suočiti s onime što slijedi? Koji je tip inteligencije prisutan u zemlji u kojoj vladaju korupcija i nedostaje meritokracije?“, upitao je te odmah ponudio i odgovor: „To je Tamagotchi. U doba umjetne inteligencije, mi imamo Tamagotchi“, zaključio je. Ključ odgovora na izazove budućnosti nalazi se upravo u korjenitoj transformaciji sustava obrazovanja. Povratak u prošlost nije moguć i nije poželjan. Ukoliko dobro posložimo obrazovanje, kao društvo sigurno pobjeđujem, samo trebamo biti hrabri i otvoreni.
