Masovni mediji nisu kraljevi medijske kulture kao prije, ali su ostali živi i snažni! Kako je tehnologija promijenila njihovu dominaciju, tako ih je, paradoksalno, učinila i snažnijima.
Najbolji primjer je klasično OOH oglašavanje koje je putem čarolije digitalizacije postalo Digital + OOH = DOOH. Zahvaljujući modernim tehnologijama kao što je AI, ono se prilagođava novim zahtjevima i potrebama tržišta, zbog čega postaje sve interaktivnije, personaliziranije i mjerljivije. DOOH oglasi i dalje imaju velik doseg u prostorima gdje se kreće puno ljudi, a zahvaljujući digitalnim zaslonima, postaju platno koje na kreativne načine može zaista zaokupiti pažnju. Dapače, mogu biti i mnogo interaktivniji nego što na prvu mislimo, i to s odličnim targetiranjem zahvaljujući obradi podataka od strane kraljice AI.
S time na umu, ovogodišnji Weekend Media Festival okupio je snažna imena s područja DOOH-a, koja su osim savjeta, publici prikazala i sjajne primjere, dokazujući kako i u 2023. godini DOOH i dalje služi kao odličan alat za slanje poruka. Svoje priče i iskustva kroz predavanja podijelili su Kai-Marcus Thäsler, izvršni direktor Udruženja za vanjsko oglašavanje Njemačke (FAW, Fachverband Aussenwerbung E.V) i član upravnog odbora Svjetske organizacijske vanjsko oglašavanje (WOO) te Denis Gaumondie, glavni direktor marketinga u tvrtki Quivid te pinior i svjetski lider u mjerenju vanjskog digitalnog oglašavanja i ekrana u maloprodaji.
Na predavanju „Kako podaci i umjetna inteligencija oblikuju današnji DOOH“, Gaumondie je kroz vlastite primjere iz prakse pokazao koje su prednosti vanjskog oglašavanja kada se iskoristi potencijal umjetne inteligencije. „Hrvatska se nalazi na prekretnici. Počele su se koristiti mogućnosti DOOH-a, ali kada se usporedi sa zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, postoji itekako veliki prostor za napredak“, istaknuo je. Kako bi dočarao što sve podaci i umjetna inteligencija mogu u sferi DOOH-a, kroz primjere je objasnio kako ovakvo oglašavanje omogućava garantirane vidljive impresije, povećanu pažnju, analizu kontekstualne percepcije publike i još mnogo toga. Isti oglas moguće je sadržajno prilagoditi ovisno o dobi, spolu, raspoloženjima te drugim karakteristikama ljudi radi postizanja maksimalnog učinka. Dapače, DOOH može biti toliko napredan da stvara interaktivne reklame koje razgovaraju s publikom, što iznimno povećava engagement.
Isto tako, Kai-Marcus Thäsler se u sklopu svojeg predavanja „Posljednji masovni medij” posvetio ideji kako DOOH besprijekorno spaja analogni svijet s digitalnim dobom. Svojim riječima publici Weekend Media Festivala pokušao je dočarati da je DOOH platno spremno za kreativne ideje koje će se lako proširiti velikoj skupini ljudi.
„Najvažniji faktori koje treba uzeti u obzir prilikom osmišljavanja OOH kampanje uključuju mobilnost, razinu urbanosti i mogućnosti za prikupljanje podataka“, objasnio je Thäsler. Objasnio je da DOOH čeka svijetla budućnost jer u svojim funkcijama djeluje kao baza podataka i mjesto za izražavanje kreativnosti. Ujedno je po svojem radu najodrživiji medij od marketinških alata.
Bez obzira što su predavači DOOH-u pristupili svaki na svoj način, zaključak je jedinstven: u pravim rukama (čitaj: marketingaša), digitalni oglasi postaju idealan alat za slanje kreativnih i interaktivnih poruka s velikom preciznošću. Današnji svijet pokreću podaci, a kolegica AI zna ih itekako dobro interpretirati. Ako se u taj recept doda i odličan, kreativan oglas, DOOH postaje pravi moderan masovni medij koji još dugo vremena neće iščeznuti iz naših komunikacijskih strategija.
