U suvremenom svijetu gdje se mediji suočavaju s brojnim izazovima, uključujući pritiske političkih, ekonomskih i društvenih sila, pitanje slobode medija i neovisnosti novinarstva ostaje ključno. Biti neovisan novinar znači posvećivati se pronalaženju istine s ciljem stvaranja boljeg i zdravijeg društva, bez obzira na vanjske utjecaje i pritiske. No, često se postavlja pitanje po kojoj cijeni dolazi takva neovisnost te postoje li danas uopće novinari koji su „naši“ ili su većina postala „njihovi“. Vrti li se sve oko broja klikova i pregleda ili je ipak otkrivanje istine ostalo srž novinarstva.
Odgovore na ova pitanja dali su nam medijski stručnjaci Sabina Tandara Knezović, politička reporterka, Nova TV, Igor Božić, novinar i direktor, N1, Nemanja Rujević, novinar, DW i Gordana Galović Dupan, zamjenica glavnog urednika, Jutarnji list, na dinamičnoj panel raspravi naziva „Može li danas novinarstvo biti neovisno“ kojeg je moderirao Ivan Stanković, osnivač i predsjednik, Communis.
Stanković je u uvodnom djelu naveo kako se tema neovisnog novinarstva različito prati u Hrvatskoj i Srbiji, a prvo pitanje koje je postavio svojim panelistima bilo je: „Što za vas osobno znači neovisno novinarstvo?“. No, Božić je odmah ponudio jednostavan odgovor: „Neovisno novinarstvo bi se trebalo zvati slobodno, a sve što radimo trebamo raditi na profesionalan način kako bi zaštitili samu struku.“
Svi panelisti, prilikom davanja svojih odgovora, složili su se kako se pojam neovisnog novinarstva često povezuje s brojnim tužbama, prijetnjama i pritiscima koji pristižu u redakcije medija, dok je Galović Dupan to odlično sročila u jednu ključnu izjavu: „zlonamjerne tužbe ometaju prenošenje informacija“. Ipak, u Hrvatskoj postoje novinari koji se još uvijek nisu našli u takvoj situaciji. „Za mene je neovisno novinarstvo ovo što radim 18 godina. Ne mogu reći da je bilo nekih pritisaka ili da bi strahovala zbog načina na koji informiram javnost“, rekla je Tandara Knezović.
Uz pritiske i tužbe, dotaknuli su se novog, rastućeg segmenta novinarstva, a riječ je o YouTube kanalima, iznimno popularnoj TikTok platformi, ali i društvenim mrežama općenito. Pojavljuje se i fenomen anonimnih Twitter profila koji ne posjeduju pouzdani izvor vijesti. Rujević je tako istaknuo da u ovom trenutku imamo primjer, koji možda nije službeni, ali se zasigurno događa: „Kada pogledate medije, na naslovnoj strani imaju iste naslove za koje se može primijetiti da dolaze iz jednog centra.“
Također, društvene mreže karakterizira to da prenose velik broj (dez)informacija velikom broju korisnika, a panelisti su se složili kako danas mladi predstavljaju najranjiviju generaciju jer puno vremena provode online. „Mlađa publika ne vidi razliku je li to medij ili neki lažni profil koji prenosi vijesti ili netočne informacije. Teorije zavjere su najslađe stvari, a veliki broj ljudi gleda upravo njih i ponekad je teško suprotstaviti se tome“, objasnio je Božić koji ipak daje nadu kako će i mladi s vremenom naučiti kome treba vjerovati.
Velika nada polaže se u promjenu medijskog zakona u Hrvatskoj, gdje se najvećim izazovom smatraju lokalni portali i njihova transparentnost vlasništva za razliku od velikih medijskih kuća. „Nama je zakonodavstvo dobro postavljeno, posebice transparentnost vlasništva. Problem se jedino javlja kod lokalnih portala. Zakon o medijima je u procesu izmjene, ima tu dosta kritike i otvorenih pitanja poput otkrivanja izvora novinara uredniku“, rekla je Galović Dupan, komentirajući medijske zakone u Hrvatskoj.
Na kraju, provukla se tema profesije novinara i postoje li „zvijezde“, međutim ovdje se pojavljuje još jedan izazov – danas se svatko smatra novinarom. Ipak, neki panelisti ističu da medijske stručnjake, koji vjerodostojno prenose istinu i provjerene informacije, treba popularizirati koristeći nove kanale poput TikTok društvene mreže. „Ja uvijek navijam za onog malog novinara koji svoj posao radi pošteno i dovoljno dobro“, rekao je Rujević koji tvrdi kako bi upravo to trebala biti srž novinarstva, a ne nagrade i brojna priznanja.
Neovisno novinarstvo i dalje postoji, ali izazovi s kojima se ono susreće sve su veći; od tužbi, različitih pritisaka, pojave novih medijskih kanala poput društvenih mreža. Ipak, postoji nada za neovisno novinarstvo i za postojanje „naših“ novinara, stoga (pre)živjeli!
