Digitalna pismenost i usvajanje digitalnih vještina od najranije dobi ključ su uspjeha za buduće naraštaje. Tehnologija se duboko implementirala u sve sfere naših života, a posebno one poslovne, gdje je potreba za digitalno potkovanom radnom snagom sve veća pa je došlo krajnje vrijeme da se staromodna školska informatika unaprijedi uvođenjem modernih alata i inovacija u obrazovni sustav.
Jedan takav primjer su micro:bit uređaji koje je u 15000 hrvatskih škola doveo projekt Revolucija digitalne pismenosti, kojim se nastavnicima i učenicima pomaže da ovladaju vještinama potrebnima za nadolazeće tehnologije. Više o projektu podijelili su Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemacha, poduzetnik Nenad Bakić, suvlasnik i suosnivač Infobipa Izabel Jelenić te direktor tvrtke Yotta Ivan Vidaković, uz moderatora Petra Perežu, voditelja Nove TV u panelu „Djeca i mladi kao pokretači budućnosti“.
„Ovakav projekt nitko u svijetu nije napravio, prema našim saznanjima, želja nam je bila da startamo s digitalnim opismenjavanjem od 1 do 4 razreda osnovne škole. Micro:bit je malo računalo niskog troška koje djeci potiče kreativnost i inovativnosti, a njegova implementacija ide u sam kurikulum nastave. Vjerujem da ćemo djeci na ovaj način otvorit malo drugačije poglede prema digitalnom opismenjavanju jer danas više nije dovoljno znati čitati i pisati, a djeca danas ne znaju dovoljno koji su izazovi interneta i tehnologije niti što sve mogu napraviti. Tako da bismo ih htjeli usmjeriti s potrošača prema tome da budu i kreatori i da koriste tehnologiju u malo pametnije svrhe“ – istaknuo je Vidaković.
Nejednake mogućnosti čest su razlog digitalne nepismenosti, a ovaj projekt ima za cilj pružiti jednaku mogućnost za svako djece, neovisno o njegovom statusu.
Jednakosti se dotaknuo i Ježina: „Idealno je društvo, društvo jednakih prilika i mogućnosti. To u Hrvatskoj nažalost nije uvijek slučaj, a ovo je jedan od projekata kojim to pokušamo razviti. Neka istraživanja pokazuju kako djeca u manjim sredinama imaju znatno manju dozu digitalne pismenosti od djece u urbanim središtima. Ovaj projekt je jedna od tih stvari koja daje jednaku mogućnost svoj djeci neovisno o materijalnom statusu ili mjestu gdje žive da imaju jednaku priliku učestvovati, a služi za obrazovanje nastavnika, knjižničara i djece, kako bi mogli skupa razvijati digitalne vještine.“
Pereža se osvrnuo i na problem uporabe tehnologije u isključivo potrošačkom smislu i teme ključnih dionika koji su potrebni da djeca bolje iskoriste vrijeme provedeno za računalom i postanu pokretači budućnosti.
Jelenić je istaknuo kako bi „bilo odlično kada bi postojala strategija na nacionalnoj razini koja bi pratila djecu od početka vrtića i škola i kasnije, što nažalost nije slučaj i stoga su vrlo važne ovakve inicijative. U ovom slučaju, bitno je da djeca od malena budu u dodiru s tehnologijom i da im se to prikazuje kao nešto što je interesantno, a ne samo da budu potrošači, nego da ih se zainteresira da postanu kreatori i da postanu oni koji definiraju kako se svijet kreće dalje. Mislim da je u tom formativnom razdoblju vrlo bitno da se odgojno obrazovne ustanove zainteresiraju i mislim da je jako dobar moment da cijelo društvo u cjelini bude svjesno IT sektora.“
„Svijet se strahovito mijenja i naša djeca su neprilagođena tom svijetu. Mnogi ne razumiju da je od svih znanja dostupnim u školama, danas puno važnija kompetencija koja se zove kritičko razmišljanje. Kroz sve krize kroz koje smo prolazili u zadnje vrijeme, fokus na djecu je nažalost pao pa tako i u sustavu obrazovanja. Djeca su naša budućnost i svi se moramo zapitati gdje će naša djeca biti 2035. godine i u kojoj će zemlji biti, a nas prvenstveno zanima taj kulturološki aspekt. Djeca su važna za nas odrasle, oni su zapravo prizma kroz koju idemo u budućnost i kada se počnemo aktivno brinuti o njihovoj budućnosti, onda i mi postajemo bolji ljudi.“ – osvrnuo se Bakić na važnost brige o budućnosti djece.
Diljem svijeta je primjetan trend u kojem se djeca sve ranije upuštaju u svijet interneta i produžavaju vrijeme koje provode na njemu, sok se taj trend u proteklom desetljeću udvostručilo. Ubrzanim razvojem tehnologije i novim mogućnostima koje ona pruža, neminovno je da će se ovaj trend nastaviti eksponencijalnim rastom, stoga je digitalna pismenost djece tema o kojoj bismo trebali sve više razmišljati, ali i djelovati.
