Trap je posljednjih godina osvojio svjetske glazbene ljestvice i uz to postaje fenomen koji nadilazi kulturne i jezične barijere te stvara most između mladih i onih starijih, kako širom svijeta, tako i regije. Svojom eksplicitnom slobodom govora, ovaj žanr postao je glazbeni izričaj Generacije Z.
Izvorno je nastao u SAD-u, ali se brzo proširio diljem svijeta, dok je danas sveprisutan u glazbenoj industriji pri čemu niti regionalne glazbene scene nisu ostale imune na njegov utjecaj.
Zato su ovaj fenomen pobliže objasnili Relja Popović, Made in BLKN, reper, kantautor i glumac, Zambo Latifa, glazbenik, Milan Majerović-Stilinović, ZAMP, samostalni savjetnik za komunikacije i odnose s javnošću i Đorđe Trbović, IDJ, suosnivač i direktor na panelu Trap od Vardara pa do Triglava powered by HDS ZAMP moderatorici Idi Paster, glazbenici i voditeljici.
„Trap je jedan pokret koji je ujedinio mlađe generacije koje su se ondje uspjele pronaći. U glavi sam to preveo kao novi val, odnosno rock ‘n’ roll nove generacije“, objasnio je Latifa. Ono što čini trap posebnim jest njegova sposobnost izražavanja emocija i stvarnosti života mladih generacija na način koji je njima prepoznatljiv i pristupačan. Iako, trap je često povezan s kontroverzama, neukusnim vokabularom i izaziva podijeljena mišljenja.
„U svojim počecima trap je bio glazbeni pravac koji označava mjesta na kojima se prodaje droga, mjesta bez granica na kojima te zakon baš i ne štiti, bande i neka mračna mjesta. Trap je to doveo i na naša područja pa se pomalo izmakla kontrola oko ilegale. Ali ovo je prvi žanr koji je doista ujedinio cijelu publiku. Granice koje su glazbenicima prijašnjih generacija bile nepremostive, trap je promijenio i pokazao da smo ipak jedno zajedničko tržište što je dobar temelj za puno rasprava“, objasnio je Majerović-Stilinović.
Kroz svoju glazbu, Popović je uspio spojiti različite kulture, jezike i identitete unutar regije što potvrđuje činjenica da se ugodno osjeća gdje god nastupa. „Podjednako se radujem kada idem raditi u Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu ili Hrvatsku. U Hrvatskoj nastupam jako često i potpuno mi je isto kada odradim koncert pred publikom u Zagrebu ili u Beogradu, ogromna je to količina ljubavi“, istaknuo je.
„Konzumacija na internetu se odvija na jedan sasvim drugačiji način zbog čega je potrebno pjesme izbacivati učestalije. Ne smijemo zaboraviti da smo prije samo dvije godine imali jedino Youtube, a tek nedavno su na naše područje od ostalih glazbenih servisa došli Deezer, Spotify, Tidal i sve to je promijenilo našu glazbu. Dogodila se promjena načina konzumiranja glazbe, a mi smo sudionici iz raznih uglova“, naglasio je Trbović.
Zaključak je da je trap postao fenomen koji je ujedinio Balkan što ukazuje na snagu glazbe kao sredstva za spajanje ljudi i promicanje zajedništva. Ovaj subžanr hip-hopa donio je energične ritmove i rime koje su osvojile srca mladih generacija. Drugim riječima, trap je postao zajednički jezik mladih ljudi koji se poistovjećuju s njezinim stihovima. Zaista se radi o fenomenu koji je obogatio glazbenu kulturu i doprinio jedinstvu regije.
