Globalna previranja naša su svakodnevica. Živimo u vremenu kada smo primorani istovremeno se nositi s pandemijom zarazne bolesti, ali i krizom koja je zbog iste uslijedila, a na što se nemilice nadovezao i rat u Ukrajini. Svakodnevno se suočavamo s pitanjima kao što je buduća egzistencija, a inflacija, moguće europska nestašica plina, kao i rast cijena namirnica, samo su neke od tema s kojima se susrećemo. Odgovore na goruća ekonomska i životna pitanja otkrio nam je Vuk Vuković, osnivač i direktor tvrtke Oraclum u predavanju pod nazivom „Vruća jesen i recesija u 2023.? Kako preživjeti?“.
Najpoznatiji makroekonomist ovih prostora Vuk Vuković predavanje je započeo naočigled pesimistično istaknuvši kako smo na pragu recesije – ona je neizbježna, a na nama je da izučimo što nam je činiti i kako funkcionirati. Dodao je i kako se događa takozvano samoispunjavajuće proročanstvo, s obzirom na to da centralne banke diljem svijeta namjerno dižu kamatne stope od početka ove godine te je bilo za očekivati kakav će biti ishod za nekih šest do devet mjeseci. Prva dva faktora koja su se izmijenila jesu kamate na stambene kredite i kamate na kreditne kartice, naravno na gore. Vuković je istaknuo kako ovdje dolazimo do općepoznate formule „kamatne stope gore, ekonomija dolje“. Ovakav zaplet situacije automatski udara na potrošačku moć te građani posljedično troše manje novce. Shodno tome, i tvrtke manje zarađuju te dolazi do pada njihovih zarada.
Ova će godina ostati zapamćena kao ona u kojoj je eskalirala inflacija, ali i kao godina u kojoj je započelo ispuhivanje mjehura na financijskim tržištima. Na 2022. ćemo se osvrtati kao na godinu u kojoj su središnje banke dizanjem kamata nastojale srušiti inflaciju, pritom gurajući ekonomije u recesiju. Vuković se na svom predavanju zapitao je li gora inflacija ili recesija? Mnogi smatraju kako je upravo rat u Ukrajini uzrok inflacije, no to nije istina – isti je samo amplificirao njen učinak. „Recesija u kombinaciji s inflacijom predstavlja dva zla. Manje zlo je recesija, ako već od dva zla morate birati jedno“, istaknuo je Vuković te dodao: „U ovakvoj situaciji centralne banke moraju ubiti potražnju kako bi ubile recesiju“.
Unatoč nadolazećoj recesiji, Vuković ne smatra da je budućnost tako tmurna. „Imamo prednost ulaska u eurozonu i uvođenje eura. Ono će nam omogućiti veću likvidnost u bankarskom sektoru, što bi bankama trebalo onemogućiti značajno dizanje kamatnih stopa“. Konvergencijski put prema Europi smanjit će našu rizičnost, stoga je očekivano kako ova recesija neće biti na razini prošle iz 2008. godine. Ovo nije dužnička kriza kakva je bila prethodna, a Hrvatska danas više nije toliko rizična ekonomija. „Ovo je trenutak kada bježiš iz svega i čekaš u miru s gotovinom da ovakva situacija završi, jer bolja alternativa od gotovine ne postoji“, završio je jednostavnom mišlju Vuković.
