Hrvatska kreativna industrija? Dajte joj šansu!

U vremenu kada države prelaze s vojne i ekonomske moći na sofisticiranije alate za osnaživanje međunarodnog utjecaja, kreativne industrije nalaze se u ulozi snažnih pokretača rasta. Ove industrije, koje su među najbrže rastućima u EU, zapošljavaju visokoobrazovane kadrove, privlače ulaganja i značajno doprinose BDP-u. Međutim, jedna od specifičnosti ovog sektora jest da se kulturne i kreativne industrije, u odnosu na one tradicionalne, još uvijek ne doživljavaju kao poslovne ili gospodarske djelatnosti.

Upravo ovoj temi bio je posvećen panel powered by HGK naziva „Stay @Croatia, do business worldwide – Može li kreativnost biti sinonim za Hrvatsku?“ koji je okupio istaknute stručnjake i predstavnike hrvatskog kreativnog sektora među kojima su Danijel Pek, filmski i televizijski producent, Petar Dundov, producent elektroničke glazbe i DJ, Ante Vrban, CEO, Architect Ante Vrban i Jagoda Divić, samostalna savjetnica, HGK. U ulozi moderatora našao se Joško Lokas, voditelj i producent, HRT, koji je odličnim pitanjima potaknuo raspravu te zajedno sa svojim sugovornicima istražio potencijal kulturnih i kreativnih industrija u jačanju globalnog imidža i ekonomije Hrvatske.

Glazba je oduvijek bila važan dio ljudske kulture, oblikujući identitete i povezivajući ljude kroz zajedničke emocije i doživljaje. Tijekom godina, hrvatska glazbena industrija, s pojavom novih žanrova i trendova, doživjela je brojne promjene što je publici objasnio Dundov: „Kad smo ušli u 21. stoljeće i pošto smo bili relativno mlada zemlja, postavilo se pitanje ‘kuda mladost ide’. Mi tada nismo imali neku kulturu elektroničke glazbe, više se slušao pop ili rock. Tu je nekako pala ta podrška prema festivalskoj industriji. Nakon toga, kad smo se približili Europskoj uniji, jednostavno se otvorio prostor za strane festivale koji sada dominiraju našom obalom“,  rekao je Dundov, naglašavajući potrebu za promjenom perspektive i inspiraciju iz međunarodnih primjera poput Nizozemske koja organizira čak 150 festivala godišnje.

Televizijska industrija, iako se već sada može pohvaliti odličnim naslovima, još uvijek vodi borbu s poznatom rečenicom „Hrvatski je film, ali daj mu šansu“ ili onime da pojedinci moraju dizati kredite da bi se financirali neki projekti. No, kako to promijeniti i otvoriti vrata uspjehu? „Sve je u tome koliko radimo za publiku i koliko radimo za nas same da bi imali takvu snagu, da bi ljudi to gledali i stajali u redovima. Kada će ljudi stajati u redovima, tada će otvarati sva vrata, dok ljudi neće stajati, neće se ništa dogoditi. Unatoč tome ima dobrih primjera. Mi imamo kratki film koji u kinima puštaju dva puta jer nisu svi uspjeli ući u kino. To je sjajna stvar, tako da nije nemoguće“, rekao je Pek, koji je dodatno istaknuo da je cilj raditi i razvijati lokalnu kreativnost i nju onda prodavati svijetu.

„Arhitektura je zapravo mozaik različitih procesa. Kad gledamo kroz povijest civilizacija, najveći trag koji ostaje je nešto što su ljudi izgradili, osjete se te vrijednosti slikarstva i kiparstva. To je pravi pokazatelj vremena i kreativnosti koju su uživale te civilizacije, a takva situacija je i danas. Također, dobra arhitektura ne znači samo imati dobru kuću. To uključuje jako puno elemenata i užasno puno kreativaca koji stvore jednu cjelinu. To je jedan posao koji zahtjeva apsolutnu predanost i život koji sam odabrao“, rekao je Vrban, istaknuvši zbog čeka je arhitektura posebna i zašto predstavlja važan segment kreativne industrije u Hrvatskoj.

Hrvatska kreativna industrija posjeduje značajan potencijal, ali prije toga potrebno je promijeniti percepciju koju javnost i ostali dionici imaju prema njoj. „Iako pripada poduzetničkom sektoru, ne možemo se ograničiti samo na to, već mora biti ravnopravna s ostalim industrijama u gospodarskom sektoru. Kreativnu industriju čine mali poduzetnici, koje balkanski sektor često ne prepoznaje kao sigurne partnere. Njihova najvrijednija imovina nije materijalna, već kreativna i inovativna rješenja. Dok naša industrija stagnira, strane velike industrije prepoznaju to kao potencijal i priliku. Također, potrebno je poticati promjene na nacionalnoj razini, no fali nam struktura, profesionalnost i sposobnost držanja rokova te menadžerski pristup projektima mora biti unaprijeđen kako bismo ostvarili puni potencijal“, zaključila je Divić.