Može li trap zamijeniti klasičnu glazbu? Kako se približiti mlađim generacijama? Kako kulturu u Hrvatskoj i regiji, gdje se često doživljava kao nužni izdatak, pretvoriti u izvozni proizvod? Jesmo li spremni prihvatiti nove kulturne izričaje, kako bi izgledao život bez kulture, ima li kultura podršku institucija i korporacija, trebamo li komercijalizirati baš svaki oblik kulture, kako kulturu mudrije pakirati i nuditi tržištu te kojim kulturnim proizvodima možemo fascinirati svijet? Odgovore na ova, ali i brojna druga, zanimljiva pitanja dali su intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste-Sočo, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić, pijanist i kompozitor Matej Meštrović te urednica HRT-a Vesna Karuza Podgorelec na panelu „Pošto kila kulture“ koji je moderirao suosnivač Millenium promocije i redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko. Upravo je Skoko mišlju započeo panel: „Kultura se čak ni u manje razvijenim zemljama više ne doživljava kao trošak ili nacionalna obaveza, već kao snažna industrija koja donosi prihode“.
Kako se prilagoditi publici te koje metode koristi središnja i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, HNK u Zagrebu istaknula je Hraste Sočo. „HNK publici daje i proizvod za široke mase, ali istovremeno nastoji zadržati visoku kulturu. Publici pružamo sve – od klasika do suvremenih naslova. Ključan je zapravo način na koji se prikazuje konkretan sadržaj, ključan je taj redateljski dio. Pred nama je primjerice realizacija drame Pustolov pred vratima, ali pitanje je kako ovakva djela na suvremen način približiti publici, kako mladima približiti umjetnost. Mladi su aktivni na društvenim mrežama, stoga nam uz tradicionalan način promoviranja programa, upravo oni kroz svoje kanale rade svojevrsnu promidžbu pa su zanimljiviji publici i medijima.“
S druge pak strane Karuza Podgorelec istaknula je kako HRT kao javni servis upravo domaći sadržaj favorizira ispred stranog, budući da kroz svoju ulogu mora intervenirati u sve sfere društva koje su neispravne: „HRT kao javni servis nastoji biti drugačiji od komercijalnih televizija, ne utrkivati se s njima. Među našim sadržajima, posebice kulturnim, ističu se dokumentarci koji označavaju dobar omjer kvalitete i popularnosti. Prošla su vremena kada se odvajalo kvalitetno i popularno. Naposljetku, i Netflix je komercijalni streamer pa je jako kvalitetan“.
Poseban fokus panela bio je usmjeren na regiju, posebice Hrvatsku, gdje se kultura često percipira kao nužni izdatak. Panelisti su raspravljali o tome kako transformirati kulturu u izvozni proizvod, ali i kako podržati nove kulturne izričaje. Pitanja o tome je li kultura trošak ili pametna investicija, te treba li baš svaki oblik kulture pretvoriti u business, potaknula su živu raspravu među sudionicima. Iako direktor korporativnih komunikacija Adris grupe, Predrag Grubić na Weekendu se našao kao publicist i kritičar. „Mi smo mali narod, a dodiri kultura su kontinuirani, stalni. Događa se da u takvim procesima nestaju manje kulture, odnosno da to što jesu poprima oblik imitativnosti, što pak otvara i neke naše komplekse. Kome je itko od nas zanimljiv bez identiteta i samosvijesti, bez onoga što nas čini drugačijima, što donosimo u odnos s drugima? Ipak, sve što je u hrvatskoj tradiciji vrijedno, bilo je i svjetski prepoznato“, zaključio je Grubić.
„Mentalno, u glavi, mi smo i dalje zaključani u okvirima Jugoslavije. Kada je došao Internet, shvatio sam da su mi vrata svijeta otvorena“, istaknuo je Meštrović. Da ova misao ne prođe ispod radara pobrinuo se prof. dr. sc. Skoko koji je konstatirao kako ljudi u ovom dijelu Europe zaziru od takvih veličina te kako su zapadne kulture ipak puno otvorenije. „Što je veća želja, što je veći projekt, to je izvediviji, a ne obrnuto. U Hrvatskoj je uvijek nešto komplicirano, postoji taj veliki jal, ali ipak – danas treba biti inovativan, originalan, iskren i treba imati komunikaciju s publikom. Iako sam rođen na pozornici, vremena su se promijenila. Ljudi se dok prate umjetnost trebaju osjećati kao kod kuće – svu dobru energiju treba prenijeti na njih“, zaključio je Meštrović.
Tijekom panela kao glavno se pitanje nametnulo kako mudro upakirati kulturne proizvode i ponuditi ih tržištu. Panelisti su istaknuli važnost očuvanja kulturnog identiteta, uz istovremeni razvoj kulturne industrija koja može privući međunarodnu pažnju. Naglasili su da je suradnja između umjetnika, institucija, i privatnog sektora ključna za postizanje tog cilja. Iako se do realizacije istih ne dolazi lako, ova rasprava pokazala je da postoji ozbiljna predanost razumijevanju i rješavanju izazova koji stoje pred kulturom u modernom svijetu. Kultura više nije samo trošak, već moćno sredstvo koje može obogatiti društvo i zemlju te utjecati na globalnu pozornicu.
