{"id":9966,"date":"2022-09-13T14:15:37","date_gmt":"2022-09-13T12:15:37","guid":{"rendered":"https:\/\/weekend.hr\/?p=9966"},"modified":"2023-05-18T14:17:37","modified_gmt":"2023-05-18T12:17:37","slug":"kontrola-kontrola-nikola-skoric-o-prelasku-na-web-3-0","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/weekend.hr\/kontrola-kontrola-nikola-skoric-o-prelasku-na-web-3-0\/","title":{"rendered":"Kontrola, kontrola! Nikola \u0160kori\u0107 o prelasku na web 3.0"},"content":{"rendered":"\n

Nikola \u0160kori\u0107 je osniva\u010d i direktor Electrocoina, hrvatske mjenja\u010dnice kriptovaluta i kripto platnog procesora. Diplomirao je ra\u010dunarstvo na FER-u i polo\u017eio licencu za operatera reaktora. Nakon 7 godina iskustva u nuklearnoj industriji, 2014. godine osnovao je Electrocoin s ciljem omogu\u0107avanja jednostavnog, legalnog i profesionalnog trgovanja bitcoinom u Hrvatskoj. Tvrtka Electrocoin sa svojom Bitcoin mjenja\u010dnicom postala je najve\u0107a kriptovalutna mjenja\u010dnica u Hrvatskoj te je svoje poslovanje pro\u0161irila na cijelu Europsku uniju. Uz trgovanje virtualnim valutama omogu\u0107ava i trgovcima primanje uplata u kriptovalutama dok njima na ra\u010dun sjedaju kune kroz sustav PayCek. Electrocoin d.o.o. ima mnoge strate\u0161ke partnere koji njihovu uslugu \u010dine dostupnom u svim krajevima Hrvatske pa su njihove mjenja\u010dke usluge tako dostupne u 55 poslovnica Hrvatske po\u0161te i 78 fizi\u010dkih mjenja\u010dnica, a pla\u0107anje kriptovalutama omogu\u0107avaju na nekoliko stotina platnih mjesta, uklju\u010duju\u0107i Konzum, Tifonove benzinske postaje, lanac kioska iNovine, digitalno auto osiguranje LAQO te najve\u0107i hrvatski webshop Bazaar. U i\u0161\u010dekivanju panela na kojem \u0107emo saznati je li web 3.0 zaista revolucija koju smo \u010dekali, donosimo intervju s Nikolom \u0160kori\u0107em kako bismo jo\u0161 spremniji do\u010dekali jubilarni Weekend.15.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to treba znati o razvoju weba i svim njegovim specifi\u010dnostima? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Web postoji ve\u0107 preko 30 godina i pro\u0161ao je nekoliko iteracija. Prvu verziju weba osmislio je Tim Berners-Lee s instituta CERN 1989. godine, da bi javno dostupan postao na jesen 1991. Ve\u0107 1993. postojalo je preko 600 web siteova, neki od kojih postoje jo\u0161 i danas, kao \u0161to su bloomberg.com, wired.com i mtv.com. Do kraja 1994. postoji ve\u0107 preko 10 tisu\u0107a web siteova, a rast weba je toliko brz da kroz naredne tri godine postaje potpuno normalna pojava u mojoj srednjo\u0161kolskoj u\u010dionici u zagreba\u010dkoj 15. gimnaziji. Neke od najva\u017enijih zna\u010dajki za razvoj weba u tom razdoblju su svakako razvitak HTML-a, CSS-a i pojava prvih internetskih pretra\u017eiva\u010da (browsera) te njihovo agresivno nadmetanje za korisnike.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i problem s prvom verzijom weba bilo je objavljivanje informacija na internetu rezervirano samo za stru\u010dnjake i pionire internetskih tehnologija. Obi\u010dni korisnici naprosto nisu imali potrebna znanja. Ovaj problem rije\u0161en je pojavom weba 2.0 i u tom smislu web 2.0 podrazumijeva omogu\u0107avanje krajnjim korisnicima jednostavno objavljivanje sadr\u017eaja na internetu. Va\u017eno je napomenuti kako ne postoji to\u010dna definicija weba 1.0, 2.0 ili 3.0, to su jednostavno termini koji objedinjuju skup zna\u010dajki koje su definirale razvoj internetskih tehnologija kroz odre\u0111ene vremenske periode. Web 2.0 uveo je tehni\u010dke mogu\u0107nosti koje ve\u0107ina ljudi danas zapravo smatra normalnima \u2013 bilo tko mo\u017ee kreirati, urediti i objaviti bilo kakav tekst, sliku, video ili neki \u010detvrti oblik sadr\u017eaja koji nerijetko konzumiramo na internetu. Eksplozivan rast prve verzije weba ponavlja se opet i s webom 2.0. \u2013 pojava \u201cclouda\u201d i mogu\u0107nost pohrane informacija virtualno, negdje na nekom \u201coblaku\u201d, odnosno serveru, kao i pojava i eksplozija prvo blogova, a zatim i kompleksnijih dru\u0161tvenih mre\u017ea, web 2.0 uvodi na gotovo svako ra\u010dunalo, a malo potom, pojavom pametnih telefona, i u svaki d\u017eep.<\/p>\n\n\n\n

Eksponencijalnim rastom i razvitkom web tehnologija i sadr\u017eaja pojavio se problem vlasni\u0161tva nad sadr\u017eajem na webu i centralizacijom web 2.0 platformi. Stvar je toliko eskalirala da je \u010dak i ameri\u010dki kongres na saslu\u0161anje pozvao direktore vode\u0107ih web 2.0 platformi: Facebooka, Twittera i Googlea te ih propitkivao o problemima privatnosti i vlasni\u0161tva nad sadr\u017eajem. Ovaj problem rje\u0161ava web 3.0, danas \u010de\u0161\u0107e brendiran kao web3 \u2013 decentralizirani web, tj. web platforme koje vlasni\u0161tvo i kontrolu nad sadr\u017eajem prepu\u0161taju kreatorima sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n

Na \u0161to obratiti pozornost kad je rije\u010d o prelasku na web 3.0?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u komentatorima na\u0107i \u0107ete mnogo onih koji smatraju da je web 3.0 samo poku\u0161aj rebrandinga kriptovalutne industrije u novi, zanimljiv brand. No, nedvojbeno je da web 3.0, gdje podrazumijevamo decentralizaciju weba gotovo isklju\u010divo utemeljenu na blockchain tehnologijama, polako daje svoje prve konkretne plodove. Decentralizirane web aplikacije stupaju na scenu i sve vi\u0161e se koriste. No, potrebno je obratiti zna\u010dajnu pa\u017enju upravo na pitanje: da li je konkretni sustav koji se brendira kao decentraliziran u biti zbilja decentraliziran?<\/p>\n\n\n\n

Mnogi nerijetko pogre\u0161no shva\u0107aju spomenutu ideju decentralizacije, naro\u010dito kada je rije\u010d o decentralizaciji financijskih aplikacija. Iako je premisa decentraliziranih financija (DeFi-ja) takva da se prilikom obavljanja transakcija u potpunosti eliminira potreba za tre\u0107om stranom, realnost je ipak malo druga\u010dija. \u010cesto u nazivno decentraliziranim aplikacijama ipak u pozadini postoji neki, recimo to tako, omogu\u0107itelj takvog sustava \u0161to zna\u010di da i u decentraliziranim sustavima nastaju “novi posrednici”. Dobar primjer su Celsius i Voyager, dvije centralizirane DeFi platforme koje su eksplozivno rasle na krilima DeFi hypea, ali su u potpunosti centralizirano kontrolirale sredstva svojih korisnika i na kraju bankrotirale i naprosto izgubile povjerena im sredstva. Ne\u0161to suptilniji primjer su DeFi servisi kao primjerice dYdX koji dobar dio svojih operacija obavlja na centralizirani na\u010din ili pak Solend koji ima mogu\u0107nost u potpunosti preuzeti sredstva svojih korisnika. Jo\u0161 ve\u0107i problem kod Solenda je sama \u201cblockchain\u201d platforma na kojoj je izgra\u0111en \u2013 Solana je poznata u web 3.0 svijetu kao primjer visoko centraliziranog blockchaina.<\/p>\n\n\n\n

Svakako, tako\u0111er, treba imati na umu da je izgradnja decentraliziranih servisa proces koji traje i sasvim je legitimno neki servis prvo izgraditi s elementima centralizacije i na kraju ga decentralizirati. Tako su primjerice MakerDAO i Aave krenuli kao DeFi servisi pod kontrolom \u201cposrednika\u201d da bi s vremenom bili u potpunosti decentralizirani. To je postignuto na na\u010din da su formirane decentralizirane autonomne organizacije (DAO) koje zapravo funkcioniraju kao entitet \u201ctre\u0107e strane\u201d, ali su pritom u potpunosti decentralizirane.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u0107emo dobiti s prelaskom na web 3.0?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vrlo jednostavno, prelaskom na web 3.0 dobivamo potpunu kontrolu nad svojim sadr\u017eajem i sustavima koji njime upravljaju. Decentralizirane financije nam nude financijske servise u kojima zadr\u017eavamo kontrolu nad na\u0161im sredstvima. Decentralizrane socijalne mre\u017ee omogu\u0107avaju nam da zadr\u017eimo potpunu kontrolu nad svojim social postovima, slikama, videima. NFTjevi nam omogu\u0107avaju da zadr\u017eimo potpunu kontrolu nad cijelim nizom oblika vlasni\u0161tva. Web 3.0 je web kojeg kontroliraju korisnici i na kojem sadr\u017eaj kontroliraju autori. Ni\u0161ta vi\u0161e niti manje od toga.<\/p>\n\n\n\n

Koje mogu\u0107nosti vidite u web 3.0 tehnologijama, mo\u017eete li izdvojiti najzanimljivije primjere?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za razliku od trenutno dominantnog web 2.0 sustava u kojem tehnolo\u0161ki divovi poput Facebooka, Twittera i Googlea kontroliraju i nerijetko zlorabe podatke korisnika, web 3.0 baziran je na blockchain tehnologiji koja krajnjim korisnicima omogu\u0107uje potpuno vlasni\u0161tvo nad njihovim podacima. Web 3.0 platforme ne kontrolira neki centralizirani entitet stoga su gotovo sve funkcionalnosti takve tehnologije necenzurirane i pristup im, u pravilu, nije ograni\u010den.<\/p>\n\n\n\n

Najzanimljiviji primjer web 3.0 tehnologija su, svakako, decentralizirane financije. Sustavi kao \u0161to su Curve, Uniswap ili Compound omogu\u0107avaju vam da dobijete povrat na svoj depozit (ne\u0161to sli\u010dno kamati) od po nekoliko posto godi\u0161nje, \u0161to je mnogo puta ve\u0107i iznos nego \u0161to ga nude centralizirane financijske institucije.<\/p>\n\n\n\n

Tu su i decentralizirane socijalne mre\u017ee. Prvi primjer takve mre\u017ee bila je Diaspora koja se pojavila 2010. i nije imala veze s blockchain tehnologijom, ali je zbog svoje decentralizacije svakako bila primjer web 3.0 aplikacije. U ranim danima blockchain tehnologije dominantan je bio Steemit, dok zadnjih dana kreatori popularnog Aavea eksplozivno razvijaju Lens.xyz, iznimno fleksibilan framework za izradu decentraliziranih socijalnih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Najpopularniji primjer web 3.0 tehnologije su, svakako, NFTjevi. Naj\u010de\u0161\u0107e se koriste za prikaz vlasni\u0161tva nad digitalnim umjetninama, ali \u010dak i prije NFT hypea 2021. godine, Hrvatska Po\u0161ta objavila je svoje kriptomarke koriste\u0107i ovu tehnologiju. Svatko tko se zanima za ovu tehnologiju sigurno je ve\u0107 koristio NFT servise, primjerice OpenSea, Rarible ili SuperRare.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj mo\u017eda valja spomenuti i posljednjih mjeseci sveprisutni metaverse. Najpopularniji metaverse (u izgradnji) je svakako centralizirani Meta, prije poznati kao Facebook. No, decentraliziranih metaversea ne manjka, a najpoznatiji od njih, Decentraland, postoji jo\u0161 od 2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nikola \u0160kori\u0107 je osniva\u010d i direktor Electrocoina, hrvatske mjenja\u010dnice kriptovaluta i kripto platnog procesora. Diplomirao je ra\u010dunarstvo na FER-u i polo\u017eio licencu za operatera reaktora. Nakon 7 godina iskustva u nuklearnoj industriji, 2014. godine osnovao je Electrocoin s ciljem omogu\u0107avanja jednostavnog, legalnog i profesionalnog trgovanja bitcoinom u Hrvatskoj. Tvrtka Electrocoin sa svojom Bitcoin mjenja\u010dnicom postala […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":9967,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"iawp_total_views":8,"wds_primary_category":0,"wds_primary_hf_cat_post":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9966"}],"collection":[{"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9966\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/weekend.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}