Dejan Jocić (Foundcenter Investment Berlin), Marc Puškarić (RTL Hrvatska), Marin Ćurković (AdScanner, ODALINE), Björn Myreze (Myreze), Ivan Vlatković (Pink Media Group) stručnjaci su za stvaranje televizijskog sadržaja, a znaju sve i o preferencijama svoje publike. Na panelu „Future TV – next level“ s moderatorom Petrom Štefanićem, novinarom i komunikacijskim stručnjakom, pokušali su najaviti buduće trendove televizijske svjetske i regionalne industrije.
Razgovarali su i o trenutnoj situaciji ali i budućnosti televizije: „Danas svi jako dobro znamo što je to televizija. Mislim da mi koji smo u ovoj struci što se posla tiče nemamo nikakvih problema, samo je pitanje koliko će još dugo taj ‘biznis’ postojati. Mislim da će linearna televizija i dalje biti noseći element za gledanje videosadržaja. Iako će količina sadržaja i dalje vrtoglavo rasti i dalje će dominantni medij za njegovo gledanje idućih pet godina biti televizija“ rekao je Ivan Vlatković koji smatra da je ključ uspješne budućnosti TV-a leži u produkciji različitih vrsta formata i sadržaja.
„S jedne strane dominira trend fragmentiranja TV-a: linearno, nelinearno, zajedno ili individualizirano, a s druge pak strane novine osnivaju svoje vlastite televizije. Tehnologija i sadržaj zapravo moraju zajedno stvoriti tu novu sliku televizije”, nastavio je o budućim televizijskim trendovima Marin Ćurković.
„Puno sam putovao svijetom i mnogi su mi rekli da je TV mrtav. Kada malo dublje promislimo, je li telefon na kraju umro ili se adaptirao? Mi se i dalje fokusiramo na to da softver razvijamo na istom principu kao morsovog koda. Ništa ne umire, nego se samo adaptira i pronalazi nove načine postojanja. I dalje je isti koncept u pozadini mnogih ideja. Samo oni koji se adaptiraju mogu promijeniti status quo”, o televiziji budućnosti zaključio je Björn Myreze. Prikazao je i video o budućim televizijskim trendovima pa nastavio: „Sada prvi put imamo pristup tehnologiji u kojoj se kombiniraju tradicionalni i netradicionalni mediji. Imamo uređaje koji sami mogu stvarati vijesti“.
Na pitanje kasni li televizija za marketingom, odgovorio je Marin Ćurković: „Televizija nije zakasnila, a ni internet to nije izveo na najbolji mogući način. Mjerenje i kvaliteta dostave nisu na dovoljnom nivou. Danas smo u vremenu kad se jako puno podataka može mjeriti kako bi se isporučio individualizirani sadržaj. Sve je stvar optimizacije”.
Televiziju u Hrvatskoj često se proziva da ne nudi inovativne formate i kao da se malo ‘ulijenila’, u obranu hrvatskih televizijskih programa stao je Marc Puškarić: „Nije tako lako kako se čini. Nekad odlučimo nekim format dati ‘odmor’ od godinu dana, tako odmaramo i naše kolege. U isto vrijeme, pokušavamo ponuditi i nove formate, koji su čak ispali kontroverzni. Nekad ne uspijevaju odmah. Kada imate komercijalnu televiziju, izazovno je voditi projekte koji na kraju moraju uspjeti jer moramo imati monetarnu dobit. Neke stvari često ostanu iste jer dobro funkcioniraju“.
Televizija ima poseban kredibilitet „većinom u slučajevima opasnosti, a u budućnosti će biti svjetionik istine dok će za ostatak sadržaja dominantniji ipak biti novi mediji”, sažeo je raspravu o budućnosti ‘čarobne kutije’ Dejan Jocić pa naglasio da i „dalje koristimo linearni sustav, ali u kombinaciji s novim digitalnim tehnologijama. Ipak, slažem se da će ključ i dalje biti dobar voditelj, istina, autentičnost i sadržaj“.
