Digitalni kanali komunikacije poput društvenih mreža postali su dominantne platforme javne komunikacije, a na njima brojne društvene skupine imaju priliku izraziti svoje mišljenje, zabrinutost ili jednostavno podijeliti vijesti. Međutim, dok takve platforme pružaju svojim korisnicima pružaju slobodu izražavanja, njihova popularizacija sa sobom je donijela i brojne problematične trendove, kao što je značajan porast neprovjerenih i neistinitih informacija – lažnih vijesti, fake newsa. Kako ograničiti poplavu neprovjerenih informacija bez ograničavanja slobode govora samo je jedna od zamki s kojima se regulatorni okvir susreće pri pokušajima da se uhvati u koštac s ovim gorućim problemom. Nešto više o ovoj problematici, o negativnim, ali i pozitivnim stranama društvenih i digitalnih medija, otkrio nam je Ognien Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. S njim smo razgovarali ususret Weekend Media Festivalu i njegovom sudjelovanju na panelu „Smrt činjenica“ koji će se održati u subotu, 24. rujna u 11:15 sati (dvorana Vikendica, Rovinj, ulaz je slobodan).
Smatrate li da je moguće ograničiti širenje informacija bez zadiranja u slobodu govora?
Sloboda govora bit je demokracije i temeljno ljudsko pravo. Europska komisija naglašava potrebu braniti pravo na slobodu izražavanja, a ono se, prema odlukama Europskog suda za ljudska prava, ne primjenjuje samo na pozitivne i neuvredljive informacije.
No dezinformacije su nešto drugo. One su osmišljene i proširene s namjerom obmanjivanja javnosti radi ostvarenja neke koristi. Mogu prouzročiti stvarnu štetu zaštiti zdravlja, okoliša ili sigurnosti, ali su i suštinska prijetnja demokraciji. Kao i govor mržnje, tako i je širenje lažnih informacija na tuđu štetu ili vlastitu korist nespojivo sa slobodom izražavanja.
Europska komisija zato se sustavno protiv dezinformacija bori na više područja: od zaštite osobnih podataka online, do podrške kvalitetnom novinarstvu.
Smatrate li poplavu lažnih vijesti nedavnim fenomenom ili nečim protiv čega se javni diskurs bori još prije porasta popularnosti društvenih medija?
Dezinformacije su prisutne u ljudskoj komunikaciji od početaka stvaranja organiziranih društava. Ono što se promijenilo posljednjih godina njihova je količina i brzina mogu doprijeti do ciljane, ali i nenamjerne publike kroz društvene medije i nove tehnologije.
Europska komisija zato je još 2018. predstavila, a u lipnju 2022. revidirala Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme i ključne aktere u sektoru oglašavanja kako bi se obvezali raditi na poboljšavanju svojih uredničkih politika na internetu. Među 34 potpisnika Kodeksa su i velike platforme kao što je Meta, Google, Twitter, Mozilla, Microsoft ili Tik Tok. Neke njih formalizirale su u međuvremenu suradnju s fact-checking organizacijama radi otkrivanja i označavanja sadržaja kojima nedostaje činjenične utemeljenosti.
Smatrate li da nepostojanje tradicionalnih gatekepeera na društvenim mrežama predstavlja prijetnju činjeničnoj točnosti objavljenih vijesti i informacija na takvim kanalima?
Osim spomenutog Kodeksa usmjerenog na samoreguliranje internetskih platformi, Komisija potiče ulaganja država članica u medijsku pismenost, ali i sustavno razvijanje neovisne europske mreže fact-checkera radi otkrivanja dezinformacijskih kampanja u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.
Hrvatska je u tome dobar primjer i drugim europskim državama kroz Agenciju za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija. Oni u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti rade na uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, projektu vrijednom 45 milijuna kuna. Novac je predviđen iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru.
Po Vašem mišljenju, kako je pandemija COVID-19 utjecala na porast lažnih vijesti?
Tijekom pandemije Europska komisija dezinformacije je prepoznala kao ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i zatražila od internetskih platformi pojačan angažman kroz samoregulaciju.
Poticalo ih se na promicanje vjerodostojnih izvora, niže rangiranje provjereno netočnih sadržaja ili sadržaja koji dovode u zabludu, ali i na uklanjanje nezakonitog i sadržaja potencijalno štetnog za zdravlje. Jedna od ključnih mjera koju su platforme dogovorile na inicijativu Europske komisije bilo je osiguravanje veće vidljivosti za informacije čiji su izvor nacionalne i međunarodne zdravstvene organizacije te profesionalni mediji.
Kako se nadležna EU tijela bore protiv dezinformacija i koji su najveći izazovi kada je riječ o uklanjanju lažnih vijesti iz virtualnih medija?
Kao izvršno tijelo EU-a, Europska komisija sistematski se protiv dezinformacija bori na više područja, a osobito kroz nastojanja da mediji ostanu stup demokracije. Aktom Europske komisije o digitalnim uslugama usvojenim u srpnju 2022. definiraju novi kriteriji za europskoj razini nadzor nad internetskim sadržajem. Ovog je tjedna usvojen je Europski akt o slobodi medija, jedna od najvažnijih legislativnih inicijativa Unije u posljednje vrijeme. Cilj mu je očuvati pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU-a i ojačati europsku demokraciju.
