Uz panel „Kako je gaming promijenio svijet?“ dvorana Weekend pretvorila se u pravu gejming sobu, upoznala nas s cijelom galaksijom video igara, aktualnim trendovima u ovoj uzbudljivoj industriji kao i sa sve prisutnijom umjetnom inteligencijom.
Domaćin panela bio je Boško Đorđević (GRAND GAMING OPEN / Games.con), dok su mu se na pozornici pridružili Vojislav Milutinović, osnivač i izvršni direktor Two Desperadosa, Kristina Janković, izvršna menadžerica Srpske asocijacije industrije video igara te Alan Sumina, CEO tvrtke Nanobit. Zanimljivu raspravu o razvoju gejminga, njegovoj vrijednosti i kako je on promijenio svijet moderirala je i vodila Jovana Tomić, konzultantica za komunikacije.
„Razvoj gejminga odvijao se u nekoliko faza: prva su bile fliper i uređaji za arkadni gejming po kafićima. Druga faza su pojava gejming konzola: zamislite, magija, odjednom se vi možete gejmati na svojem televizoru kod kuće. Treća faza su bili pojava prvi kućnih računala s gejming softverom, a četvrta faza je pojava multiplayera putem LAN-a. Peta faza je internet, koja je ispunila našu ljudsku potrebu da u virtualnom prostoru igramo jedan protiv drugih. Šesta faza je pojava servera, koja je omogućila da gejmeri svoju filozofiju prakticiraju u virtualnom prostoru. Sedma faza je gejming putem pametnih telefona, koja je donijela interesantnu promjenu: ovdje su sve igre odjednom postale besplatne, ali opet, kupujemo određene prednosti u igri, ili kozmetičke dodatke, makar je samo preuzimanje igre besplatno“, objasnio je domaćin panela Boško Đorđević.
Osim razvojnih faza pričalo se i o konkretnim brojkama u gejming industriji, popularnosti među svjetskom populacijom, ali i regiji te umjetnoj inteligenciji.
„Gejming industrija u svijetu je prošle godine generirala 77,2 milijardi dolara prihoda. Kada usporedimo to s ostalim industrijama, potrošnja u gejmingu je veća nego potrošnja u filmskoj industriji, marketingu, olimpijskim igrama i još mnogo čemu – zajedno! Gotovo 8 od 10 pripadnika generacija Zoomera i Millenialsa igra neku videoigru, a što se tiče videoigara u regiji, srpska gejming industrija prihodovala je 120 milijuna dolara“ rekla je Kristina Janković, izvršna direktorica Srpske asocijacije industrije video igara.
„Umjetnoj inteligenciji pristupamo kao metodama i postavkama koje omogućavaju korisnicima prilagodbu korisničkog iskustva. To je zapravo u srži čista računica koja može dovoljno brzo analizirati i prikazati ono što korisnika može zanimati. Puno se o tome priča, ali tek jedan od deset slučajeva primjene umjetne inteligencije zapravo ima mjerljiv učinak”, naglasio je Alan Sumina iz Nanobita.
Zaključak panela je da je gejming definitivno promijenio svijet i da je postao jedna od vodećih industrija, dok u našoj regiji otvara velike mogućnosti za marketing zbog organizacije lokalnih gejming evenata. Najveći vrhunac industrija će dostići kada se umjetna inteligencija počne primjenjivati u videoigrama – a to je samo pitanje vremena.
