Kažu da je najizazovnije imati panel nakon ručka, ali ključni akteri u razvoju hrvatskog turizma opravdali su očekivanja posjetitelja panela pod nazivom „Nije u noćenju sve“ te su do posljednjeg mjesta napunili dvoranu Produženi vikend. Osim na pitanje kako produžiti hrvatsku turističku sezonu, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za brendiranje destinacija dr. sc. Božo Skoko, suosnivač Millenium promocije i redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, u 60 zanimljivih minuta dobio je odgovore na brojna aktualna pitanja vezana uz hrvatski turizam. Kako ga učiniti održivim, a popularnost zadržati? Je li došlo vrijeme da prestanemo brojati turiste na granicama koji ulaze u Hrvatsku i broj ostvarenih noćenja, a fokusiramo se na zaradu po gostu? Je li moguće uz manji broj turista ostvariti veću zaradu? Na čemu se temelji razvoj hrvatskog turizma? Koji nas izazovi očekuju tijekom priprema za sljedeću sezonu? Ali i kad će slogan „Full of life“ otići u prošlost?
Direktor Hrvatske udruge turizma te bivši ministar turizma Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, uspjeli su dati odgovore na sva pitanja, ali i dali savjet svim mladim ljudima koji žele dati svoj doprinos razvoju hrvatskog turizma.
„Zbog jednoznamenkastog porasta prihoda, dvoznamenkastog porasta troškova, a s druge strane troznamenkastog porasta cijena energenata, došlo je do stvaranja obrnute piramide kojom su cijene usluga izrazito porasle. Zbog toga se postavlja pitanje održivosti domaćeg turizma zbog kojeg su se pružatelji usluga, ali i njihovi korisnici našli pred problemom“ objasnio je Veljko Ostojić na početku panela. A kako je voditi hotelski biznis u ovakvim uvjetima, ispričao je Tomislav Popović: „Snalazili smo se na razno razne načine. Mene više brine što će biti sutra. Po pitanju radne snage počeli smo osjećati ozbiljne probleme, regija nam je postala pretijesna i počeli smo se oslanjati na daleka tržišta. Zašto radna snaga Filipina i Nepala? Odgovor je trivijalan – nema drugih. Iscrpili smo regionalni bazen.“ No, nije sve tako prazno i crno. Zagreb je jedan od svijetlih primjera koji je uspio razviti turizam tijekom cijele godine koji se možda može primijeniti i na ostale gradove. U zadnjih 5 godina imamo ozbiljne pomake i u drugim gradovima, samo je potrebno dodatno rastegnuti te brojeve. Dobar primjer svakako su i Rovinj, Dubrovnik, ali i otok Korčula u kojem je snažno izražen poduzetnički duh samih žitelja otoka. Kad prošetamo do Edena ili Lonea, hotela koje je Maistra izgradila i poklonila gradu, vidimo da se promijenilo lice Rovinja i dao mu se jedan drugi identitet. „Jako smo ovisni o lokalnoj samoupravi i jasno je da ona ne može pratiti ritam privatnog investitora. Do pozitivne promjene došlo je zajedničkim snagama – ovo je bila odluka Adris grupe s jedne strane i odluka grada s druge strane koji je takvu ideju u konačnici i prihvatio. Ali to ne ide preko noći, to je put koji traje godinama. Moraš nešto i dati da bi mogao uzeti, a ovu ambiciju želimo preslikati i u druge gradove“ dodao je Popović.
U želji za što većom zaradom, primamo li sve turiste?
Asocijacija na ovo pitanje neosporno je splitska Ultra za koju se često u javnosti veže devastacija i uništavanje lokalne baštine. Istina se vjerojatno nalazi negdje između, jer mi i naši mediji povremeno volimo potencirati ekstreme. „Hrvatska turistička zajednica ima svoj stav kad je riječ o turistima koji mokre po splitskim ulicama. Ultra je svjetski spektakl koji u Hrvatsku i Split dovede 150 000 gostiju i samo na tom eventu po statističkoj grešci mora se dogoditi jedan izolirani slučaj. Lokalne vlasti trebaju riješiti taj problem, možda po uzoru na Dubrovnik koji je propisao određene norme ponašanja svojim multidisciplinarnim projektom strateškog upravljanja destinacijom s akcijskim planom Respect the city“ predložio je Kristjan Staničić.
Prva asocijacija na Hrvatsku je – lijepa. Što učiniti da nas prepoznaju po inovativnim ljudima? Je li možda problem što imamo previše aduta pa ne možemo odlučiti koji su to?
Kod nas i dalje ljudi dolaze radi sunca i mora, htjeli mi to sebi priznati ili ne te se i dalje odnosimo prema turizmu kao prema sezonskoj žetvi. Kineski turisti ne preferiraju sunčanje na plaži već radije odabiru uživanje u unutrašnjosti Lijepe naše, a prilika za razvoj unutrašnjeg turizma definitivno ima. Dosta se novca ulaže u kontinentalni turizam, trebalo bi izabrati tri ili četiri pilot projekta i upregnuti u njih glavom, a ne nogama. I onda pokazati drugim gradovima kako se to radi. U tijeku je finalizacija nove strategije hrvatskog turizma od koje su puno očekuje, kao i od akcijskih planova koji će biti follow up strategije. Panelisti vjeruju da ćemo realizirati potrebne aktivnosti koje će spriječiti negativne trendove i da ćemo krenuti u nekom novom pravcu kvalitete.
Nemamo alternativu, moramo zagaziti u inovacije
Je li nakon slogana „Full of life“ došlo vrijeme za nešto inovativnije? U posljednjih pet godina Hrvatska je toliko evoluirala u raznolikosti ponude i kvalitete te smo postali TOP 9 destinacija u Europi. Dok Ministarstvo turizma radi strategiju, HTZ radi novi marketinški plan koji će determinirati pravce za novi komunikacijski koncept koji će se početi komunicirati početkom iduće godine. Ovo je sjajna prilika za sve kreativce, jer će se raspisati javni natječaj za novi slogan. Prije svega trebamo biti ponosni, usmjeriti se kvaliteti i kreativnosti te se ne zadovoljiti prosječnim. U trenutku kad shvatimo da biti drugačiji nije samo svrha za sebe već može dati iznimnu dodanu vrijednost destinaciji, svi ćemo imati korist.
