Kreativna industrija je poligon za igru na kojem stvaramo jedinstveno iskustvo

Photo: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Doživljaj kreira kreativna industrija te postoje ljudi koji su ga voljni platiti, naglasio je Davor Bruketa, kreativni direktor agencije Bruketa&Žinić&Grey, i upravo se u tome krije srž efikasnog modela poslovanja, kakav primjerice možemo uočiti u djelovanju Adris grupe, složili su se govornici panela pod nazivom 2.44 milijarde razloga za kreativukoji je moderirala Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Financijska omotnica za Provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 2.44 milijarde eura. Činjenica je da suvremena gospodarstva naših područja još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri osvijestila značaj i važnost ulaganja u poslovni sektor kreativnih i kulturnih industrija (KKI), njegovu digitalizaciju i jačanje, što je moguće ostvariti pomoću EU fondova i sufinanciranje.

Photo: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

„Kada je u pitanju kreativna industrija, najveći je problem nedostatak općeg priznanja da on uopće postoji, kao i nepostojanje support sistema za isti“, rekao je DJ, glazbeni producent i umjetnik Tomo Johannes in der Mühlen.

„Država je ta koja mora prepoznati KKI kao ozbiljnu granu gospodarstva. Ako se Hrvatska namjerava razvijati, ona neće graditi tvornice, nego će se okrenuti uslužnim djelatnostima i turizmu, a to su djelatnosti u okviru kojih kreativnost danas može i mora doći do posebnog izražaja“, naglasio je Joe Bašić, osnivač i direktor marketinške MPG agencije.

Spoj kreativnosti i poduzetničkog duha atraktivan je adut koji je poželjan u svakom smislu pokretanja businessa, a toga su itekako svjesni vodeći svjetski poduzetnici kojima balans između ozbiljnog i neozbiljnog predstavlja izvor razvoja i profitabilnosti.

Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

„Najučinkovitiji poslovni ljudi skaču s jednog modea rada, na drugi, odnosno, isprepliću kreativnost i strukturirani, fokusirani način razmišljanja“, objasnio je Bruketa, dodajući da je, osim toga,  pri stvaranju formule uspjeha, potrebno savladati i menadžerski deficit u KKI-ju, koji se prvenstveno može riješiti kroz obrazovni sustav.