Kultura fake newsa u kombinaciji s očitim, prečestim i neopravdanim širenjem neprovjerenih informacija, a posebno u delikatnim situacijama koje zahtijevaju dodatan oprez i provjeru činjenica, mogu izazvati pravu pomutnju u online svijetu, ali i van njega. Ove pojave pod utjecajem senzacionalizma, click baita, infotainmenta, a nerijetko i profita negativno utječu na društvo u cjelini te postaju sve veći problem za istinito i pravovremeno izvještavanje i informiranje građana. Čini se da većini njih nedostaje konkretnih vještina i alata koji pomažu u razlučivanju provjerenih informacija od lažnih vijesti, dok lakoća komunikacije i povezivanja putem društvenih mreža može znatno otežati razlučivanje istine od laži.
Upravo o temi fake newsa i dezinformacija u kanalima informiranja radio se panel pod imenom “Smrt činjenica” koji je ugostio neke od vodećih aktera medijskog i akademskog, ali i regulatornog sektora. Izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša, Direktorica informativnog programa na Novoj TV Ksenija Kardum, Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev pod moderatorskim vodstvom Tihomira Ladišića, voditelja N1 televizije, predstavili su svoja mišljenja o ovom gorućem problemu, ali i otkrili na koje načine se možemo pokušati suprotstaviti ovom rastućem fenomenu. Kako se oduprijeti poplavi neprovjerenog sadržaja i vijesti bez zadiranja u slobodu govora, kako su društvene mreže utjecale na porast plasiranja dubioznih informacija u javni diskurs te koliko je COVID-19 imao svoje prste u cijelom procesu samo su neka od pitanja na koja su ovi istaknuti medijski stručnjaci pokušali ponuditi odgovore.
“Postoje različite vrste dezinformacija. Danas se pod pojmom lažne vijesti smatra vijest koja je fingira izgled mainstream medija i u tom kontekstu bih spomenula konkretnu vijest koja se pojavila u dezinformacijskom svemiru i koja je fingirala Jutarnji list tako što je objavila da je sin Krunoslava Capaka nakon cijepljenja hospitaliziran, a potom je skinuta s navedene web stranice jer se ispostavilo kako informacija nije točna te da Krunoslav Capak uopće nema sina i da se ne radi o pravoj stranici Jutarnjeg lista. Nakon toga proširila se teorija da je Jutarnji list povukao vijest kako bi je sakrio. S druge strane, misinformacija je pogrešna činjenica koja s uvuče u izvještavanje dok je dezinformacija nenamjerno širenje pogrešnih informacija. Izdvojila bih Pizza Gate kao jedan od primjera lažne vijesti koja je imala direktne “offline” posljedice,” pojasnila je Marijana Grbeša. Očekivano, u zemljama s niskom razinom povjerenja u političke i medijske institucije kao što su Hrvatska ili Bugarska, takve situacije su češće. “Kad pričamo o cijepljenju protiv Covida u Bugarskoj samo nešto više od 30% građana je pristala na cijepljenje, što je najniža razina u cijeloj Europi. Nepovjerenje u institucije i medije među glavnim su uzročnicima za takav nizak prosjek procijepljenosti. Ono što je bila situacija kod Codiv-19 danas se ponavlja s Rusijom invazijom na Ukrajinu,” svoje iskustvo podijelio je Ognian Zlatev, koji je prije nego li je preuzeo poziciju Voditelja predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, radio u matičnoj Bugarskoj. „Spremaju se zakonske regulative koje bi se trebale uhvatit u koštac s ovim problemom, no dio odgovornosti je ipak na nama samima. Iako su određeni problemi univerzalni, svaka država je različita pa je individualizirani pristup ipak nužan,“ nastavio je Ognian Zlatev.
Posljednjih desetljeća, na krilima sve bržeg razvoja i dostupnosti digitalnih kanala medijski diskurs se mijenja pa ne smijemo propustiti priliku da uz prilagodbu tehnološkim inovacijama, prilagodimo i način na koji distribuiramo i konzumiramo informacije iz kanala koji nas okružuju. Jedan od argumenata ovih promjena je i primjer mlađe populacije, od kojih značajan broj informacije konzumira iz alternativnih kanala kojima to i nije namjena, kao što je TikTok, što zbog činjenice da takvi kanali vrve subjektivnim i neprovjerenim sadržajima i izvještajima, dodatno otežava razlikovanje između provjerenih vijesti. Međutim, prema mišljenju panelista i takvi kanali put su prema nekim drugim ozbiljnijim te ih ne bi trebali ovlaš odbaciti: “Vrijedi li uopće doći do te publike? Mislim da vrijedi. To je način na koji skrećete neku prvu pozornost na sebe, a kasnije možda i ta publika počne konzumirati vijesti kroz druge, ozbiljnije kanale,” pozitivna je Ksenija Kardum
Jedan od “krivaca” za poplavu senzacionalističkih i dubioznih informacija u medijskom i javnom diskursu je i populizam, koji u društvima s niskim povjerenjem u institucije također cvate. Upravo u takvim slučajevima, odgovornost medijskih kanala je da zadrže objektivnost i da daju svoj doprinos u reduciranju takvih vijesti i informacija, pogotovo u izazovnim periodima kao što su oni pred izbore. “Kao novinari svoje simpatije prema određenim političkim opcijama moramo svesti na minimum. Iz javnog prostora izbaciti one koji lažu i izvještavati pošteno i točno. To će biti izazov za nas medije, da vjerujemo jedni drugima te osjećam da će zbog raznih problema populizam u narednoj godini rasti,” smatra Dražen Klarić.
Iako bi o ovim temama mogli raspravljati danima, u jedno nema sumnje. Medijski prostor i diskurs se mijenjaju, dijelom zbog brojnih geopolitičkih previranja, a dijelom i zbog naglog i snažnog razvoja alternativnih medijskih i društvenih, primarno digitalnih kanala. Na nama je da zadržimo objektivnost i mogućnost kritičkog mišljenja te da damo svoj doprinos i ponovno uzdignemo činjenice iz mračnih i neprovjerenih kutaka medijskog prostora u prvi plan.
