„Istina je, kultura otkazivanja je zarazna, i još bitnije, neizlječiva bolest“ – tako je Zoran Kurelić, redoviti sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, odgovorio na pitanje koje je ujedno i naziv njegovog predavanja; „Je li kultura otkazivanja zarazna bolest?“.
Cancel culture podrazumijeva političku korektnost u digitalnoj civilizaciji kao formu kulturnog bojkota, objasnio je Kurelić, pritom dodajući da je ona došla u Hrvatsku i da će tu ostati, baš kao što je prisutna u cijelome svijetu.
Zbog rečenice „Women don’t have a penis“, ljudi u Americi gube posao u roku od 24 sata, naglasio je renomirani doktor znanosti.
U Lijepoj Našoj postoje svi resursi kojima se kultura otkazivanja gradi i kreira te ju možemo smatrati virusom koji će neupitno ući u naše privatne, poslovne i obrazovne živote, naglasio je cijenjeni profesor. Sustavno organiziranje odbijanja interakcije s državama, društvima, kulturama ili osobama najbolje se očituje u aktualnim svjetskim krizama i događanjima koje iza sebe ostavljaju neizbrisiv trag. Trenutno gotovo većina svjetskog stanovništva primjenjuje prakse takve kulture, a da možda nije ni upoznata s efektom iste.
Različite i nerijetko negativne reakcije na rusku kulturu potaknute Putinovom diktaturom i invazijom na Ukrajinu, odraz su postojanja i učinkovitosti kulture otkazivanja koja, takoreći, za zadatak ima poništiti ili ukinuti nečiju pojavu u javnom diskursu. Na taj način postajemo segment političkog djelovanja koje je puno dramatičnije od samog otkazivanja.
S kulturnim bojkotiranjem bori se i globalno poznata i renomirana spisateljica J.K. Rawling koju su zbog njezinog stava da „transseksualne žene nisu žene“, mnogi napali i odlučili ju profilirati kao fašista. Međutim, činjenica je da je planetarno popularnu književnicu koja stoji iza serije romana o Harry Potteru, nemoguće tek tako izbaciti iz diskursa. Upravo je zbog toga zaključak da se ne možemo skrivati od fenomena cancel culture, već da smo ga primorani osvijestiti i naučiti reagirati na isti.
